Divljanju cijena robe i usluga u Republici Srpskoj ne nazire se kraj pa je svakoga dana u potrošačkoj korpi mnogih po nekoliko proizvoda manje, zbog čega se stiče utisak da je i ono najosnovnije postalo luksuz. 

U prilog tome govore i statistički podaci. Poredeći prosječne cijene osnovnih životnih namirnica u januaru i decembru prošle godine, kilogram brašna skuplji je za 0,13, a hljeb za 0,33 KM.

Litar ulja skuplji je skoro za marku, kilogram kafe za nešto više od dvije marke, a porasle su i cijene voća, povrća i mliječnih proizvoda. Frizerske usluge poskupile su najmanje 20, a u pojedinim salonima čak i 50 posto u BiH dok mesnice u prosjeku bilježe povećanje cijena od 20 do 30 posto, a cvjećarske radnje od 30 posto i više.

Da su cijene odletjele u nebo potvrđuje i podatak da je u decembru 2018. godine sindikalna potrošačka korpa u Srpskoj iznosila 1.891 KM, dok je u istom mjesecu lani taj iznos bio uvećan za 140 maraka. U strukturi potrošačke korpe iz godine u godinu povećava se učešće prehrane, što samo potvrđuje činjenicu da sve više novca dajemo za hranu.

Zaštitnici prava potrošača potvrđuju da je nažalost i ono osnovno mnogima postalo luksuz te da se odriču svega da bi preživjeli.

- Poskupljenjima kraja očigledno nema. Nije kriza pogodila samo BiH, već sve zemlje svijeta, a mi mnogo teže prolazimo kroz sve ovo, jer smo veoma siromašni. Svi artikli su skuplji od 30 do 50 odsto, u zavisnosti i od opštine do opštine, negdje su razlike i veće. Neke druge zemlje su imale bolje socijalne programe, a kod nas je najugroženija kategorija još ugroženija - rekla je izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora, naglasivši da se ni sa minimalnom platom koja je povećana na 590 maraka ne može preživjeti.

Da rješenja nema na vidiku saglasan je i ekonomista Aleksandar Ljuboja, koji za “Glas” ističe da se nestabilnost tržišta može očekivati i dalje, jer je pandemija otvorila mogućnosti monopolistima da diktiraju i rade ono šta žele.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić ističe da je u protekla tri mjeseca svijet bukvalno poludio kada je riječ o rastu cijena.

- Počelo je u junu prošle godine rastom cijena željeza, a potom su povećane cijene svih sirovina u prehrambenoj industriji za 30 odsto, a negdje čak i duplo. To je pokazatelj da količine naštampanog novca u svijetu nemaju pokriće u proizvodima te da su cijene povećane da bi bila napravljena devalvacija vrijednosti novca - smatra Trivić, koji je i vlasnik preduzeća “Krajina klas” u okviru kojeg posluje i lanac pekara “Manja”.