Borba je da se preživi bukvalno onih sa malim platama i malim penzijama. Eto, ako odete u prodavnicu i hoćete da kupite hljeb, koji je poskupio sa 1,20 na 1,50 KM, vi vidite da samo na tom proizvodu to nije šest odsto kako pokazuje statistika. Istovremeno, penzija od 400 KM povećana je za samo 16 maraka, i šta smo dobili kada je sve drastično poskupilo, kaže Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača 'Zvono' iz Bijeljine. 

Galopirajuća inflacija preliva se iz Evrope u Bosnu i Hercegovinu što dovodi do naglog porasta cijena i pada životnog standarda građana. Iz Udruženja potrošača istakli su u emisiji “Izazovi” BN televizije da su prinuđeni da se bore za golu egzistenciju. Ekonomisti i privrednici su saglasni da je potrebno da država intervetno reaguje i pomogne najsiromašnijim građanima.

Rastu cijene goriva, struje, sirovina, gotovih proizvoda. Potrošači se nalaze u inflatornoj matici koja vuče u sve veće siromastvo. Statistički podaci da je inflacija tek 6 odsto ne prikazuje stvarno stanje na tržištu, tvrde potrošači.

-Borba je da se preživi bukvalno onih sa malim platama i malim penzijama. Eto, ako odete u prodavnicu i hoćete da kupite hljeb, koji je poskupio sa 1,20 na 1,50 KM, vi vidite da samo na tom proizvodu to nije šest odsto kako pokazuje statistika. Istovremeno, penzija od 400 KM povećana je za samo 16 maraka, i šta smo dobili kada je sve drastično poskupilo, kaže Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

On navodi da ne smijemo zaboraviti da je ove sezone najskuplja sjetva pšenice, a biće još skuplja sjetva kukuruza, što će nam doći na naplatu u ljeto i jesen, te dovesti do novog skoka prehrambenih namirnica.

Privrednici ukazuju da je Bosna i Hercegovina siromašna zemlja, bez razvijene privrede što je dovelo do toga da svaki inflatiorni skok, naročito u Evropi, itekako se negativno odrazi na životni standard građana u BiH.

- Mi smo uvozno zavisna, mala ekonomija u kojoj i dalje veliki broj osnovnih životnih namirnica mi uvozimo i na te cijene ne možemo da utičemo - kaže Vladimir Blagojević iz Privredne komore Republike Srpske.

Blagojević podsjeća da je evidentan pritisak na poslodavce da povećaju plate radnicima, što je, kako kaže, razumljivo zbog stalnih poskupljenja roba, ali tad se ulazi u jedna začareni krug iz kojeg je teško izaći.

- Da bi povećali plate to je neka vrsta nepredviđenog troška, koji nekako privrednici moraju da namire, a samim tim su prinuđeni da povećaju cijenu svojih proizvoda. Ako pričamo o izvozno orijentisanim preduzećima, oni nisu u mogućnosti da povećavaju cijene, jer su te cijene ranije definisane i to njima ide kao direktni trošak. Ako govorimo o prerađivačkoj industriji, ta industrija na ime povećanja plata svojim radnicima povećava maloprodajne cijene i ulazimo u začareni krug, obašnjava Blagojević.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić ukazuje da porastom cijena roba, rastu i indirektni porezi što će, bar u naredne dvije godine, dodatno napuniti budžete i Republike Srpske i Federacije, tako da se stvara realna osnova da se vlasti odreknu svog luksuza, a da više novca izdvoje za siromašne.

- U Federaciji BiH da se aktiviraju robne rezerve, a u Republici Srpskoj interventne nabavke. Vi imate i budžete, i ovo je vrijeme da vlast bude pod reflektorima, da nešto radi, da se pokaže, jer ovo je kriza poskupljenja. Da zaštitimo 20 do 30 posto najsiromašnije populacije kroz vaučere da bi imali bar osnovnu egzistenciju, kaže Čavalić.

Čavalić navodi da ne treba ići sa populističkim mjerama kao što je najava o uvođenju diferencirane stope PDV-a, jer kako on tvrdi, to neće preko noći smanjiti cijene, a takvi prijedloze dolaze baš iz onih redova vlasti koji bi trebalo da podnesu teret većih poreza na luksuz, tako da teško da će to i izglasati u parlamentu. To su predizborna obećanja od koji nema ništa, tvrdi Čavalić.