Svaka druga benzinska pumpa u Republici Srpskoj, koja je bila predmet vanredne kontrole, vozačima je zaračunavala marže duplo veće od dozvoljenih, ali Tržišna inspekcija Srpske odbija da otkrije imena benzinskih pumpi koje koriste priliku za ekstra profit na račun sve siromašnijih građana.

Kupci tako nemaju priliku da kazne vlasnike izbjegavajući te pumpe koje su ih potkradale u vrijeme velikih poskupljenja, jer Inspektorat Republike Srpske krije njihova imena, pravdajući se kako bi to moglo uticati na buduće sudske ishode koji će se voditi pred nadležnim sudovima.

“Podaci o izdatim prekršajnim nalozima čiji status nije poznat u smislu izvršnosti/konačnosti se ne mogu iznositi u javnost jer bi time mogli stvoriti pogrešnu sliku. Shodno tome podatke o prekršajnim sankcijama vam u jednom trenutku kada za to više ne bude prepreka koje smo već naveli mogu dostaviti nadležni sudovi koji su zaduženi za vođenje prekršajne evidencije”, odgovoreno je portalu CAPITAL iz Inspektorata Republike Srpske.

Takođe, brane se i Zakonom o prekršajima Republike Srpske, gdje navode kako se podaci iz prekršajne evidencije Registra za kažnjena lica mogu se dati samo ako za to postoje opravdani razlozi.

Vanredna situacija i energetska kriza u koju je cijeli svijet upao, za njih očigledno nije opravdan razlog da otkriju one koji su se nezakonito bogatili.

“Pravna lica koja su neosnovano dizala cijene su adekvatno kažnjena prema Uredbi, dok pitanje obeštećenja kupaca nije u nadležnoisti ovoga organa. Tu bi svaki kupac koji smatra da je oštećen uz dokaz o izvršenoj kupovini svoja prava mogao zahtijevati putem suda”, poručili su oni.

Neopravdano skrivanje podataka

U Transparency Internationalu (TI) BiH kažu kako bi ovo trebala da bude informacija od javnog značaja i kao takva da bude objavljena.

“Imamo obimnu praksu koja govori kako se imena ne bi trebala da isključuju od saopštavanja kada postoji pojačan interes javnosti da zna određenu informaciju. S obzirom da je veliki broj medija o ovome izvještavao a da cijene divljaju, javni interes je i više nego izražen”,  kaže za CAPITAL Damjan Ožegović iz TI BiH.

On smatra kako u svemu veliki pritisak na Inspektorat vrši i naftni lobi, koji je prema njegovoj ocjeni veoma jak.

“Imali smo slučaj kada su bila hapšenja u vezi korona nabavki, gdje je portparol izašao ispred tužilaštva i rekao kako su uhapšeni naduvavali cijene. Dakle tu se mogu prozvati ljudi koji još nisu ni izašli pred sud, a ovdje se kriju imena jer navodno postupci nisu okončani. To je dvostruka praksa”, kaže Ožegović.

Zarađivali 0,30 KM više po litri od ostalih

Prema podacima Inspektorata, Tržišna inspekcija je nedavno izvršila 110 kontrola poštivanja marže na naftu i naftne derivate, a u 59 slučajeva je utvrđeno njeno kršenje, zbog čega su izdait prekršajni nalozi od preko 850.000 maraka.

Ipak, ni su dostavili primjere kršenja uredbe iz kojih se vidi kako su pumpe zaračunavale duplo veću maržu od propisane.

Tako je cijena euro dizela na nekim pumpama umjesto maksimalno dozvoljene cijene od 2,67 KM bila 2,96 KM.

Na pojedinim benzinskim stanicama gorivo sa maksimalnom maržom od 0,25 KM je trebalo koštati 2,70 KM, a pumpadžije su ga naplaćivale po cijeni od tri KM.

Jedan broj pumpi sa uračunatim maržama gorivo je trebao prodavati za 2,72 KM, a vozačima je sipao dizel i naplaćivao za 3.05 po litri.