Bil Gejts je opet ustalasao javnost proročkim tezama o virusima. Ne onim kompjuterskim kojih se osnivač Majkrosofta odavno manuo, već pravim, biološkim, kojima se bavi godinama i zbog čega je podijelio javnost. Kako je ovaj kompjuterista postao vođa svjetske nauke i portparol virusa koji upozorava na nove bolesti? Ili na njima i zarađuje. 

Teško je odvojiti Bila Gejtsa biznismena, od Bila Gejtsa filantropa, jer je i njegov humanitarni posao umio da bude u službi biznisa. Nesporno je da pripada globalističkoj političkoj eliti koja smatra da i dalje treba da upravlja svijetom, ne prihvatajući da se on mijenja, kaže za Sputnjik analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić.

Gejts - zarađuje kao biznismen, ili liječi kao filantrop

Gejts je iznio viziju postkovid svijeta koji se, kako smatra, eliminacijom virusa neće vratiti u normalni život. Ono što bi trebalo da bude utješna procjena čovjeka koji je još 2015. upozoravao na mogućnost svjetske pandemije, jeste da će sljedeća bolest biti manje destruktivna jer ćemo uvježbati odgovor na nju.

Na pitanje kako se američka, nesumnjivo najjača naučna zajednica na svijetu, odnosi prema porukama koje s autoritativnim stavom šalje virusolog iz hobija Bil Gejts, analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić za Sputnjik kaže da je i ona podijeljena.

Parama podijelio i naučnu zajednicu

On podsjeća da je Gejtsova fondacija donator sredstava i državnim i privatnim naučnim centrima i laboratorijama, koji zato nekritički prihvataju sve što on govori.

"Postoji i grupa naučnika, ljekara koja je kritična prema tome kakav je bio odgovor na virus i da zato ne samo da ne bi trebalo da slijedi preporuke koje dolaze od političkog i naučnog mejnstrima povezanog sa Gejtsom, nego da bi trebalo i da se pokrenu neke procedure da oni odgovaraju za posljedice koje su izazvali teškim mjerama", kaže Kesić.

Parama fondacije Gejts je podijelio i nauku, pa oni koje finansira nekritički prihvataju sve što kaže.

Polemiše se, dodaje on, oko svakog pitanja, pa i onog koliko je opasan virus. Na početku je, kako napominje, bilo rečeno da će za posljedicu imati tri do četiri odsto smrtnosti, a sada vidimo da je to u SAD u rasponu od nešto manje od jedan odsto do malo iznad jedan odsto, što se može uporediti sa običnim gripom. Otuda kritike naučnika prema procjenama Gejtsa i glavnog stručnjaka u borbi sa virusom dr Faučija.

"Kada slušamo Gejtsa, moramo imati u vidu nekoliko stvari, a prva je da je on potpuno povezan s naučnicima koji pripadaju i političkom mejnstrimu, ne samo u Americi, nego u cijelom svijetu. Oni primaju sredstva od njegove fondacije i tu postoji sukob interesa, tako da ne možemo očekivati da imaju kritičan stav o bilo kojoj izjavi koja dolazi od čovjeka koji ih finansira", ističe Kesić.

Više od sukoba interesa

Na to upozoravaju i pojedini analitičari, među kojima i Vilijam Endgal. On napominje da je Fondacija Bila i Melinde Gejts najveći privatni ili nevladin finansijer Svjetske zdravstvene organizacije (ZSO) s uplatom od ogromnih 324,6 miliona dolara, koja je bila druga po veličini, odmah iza države SAD sa iznosom od 401 milion.

Endgal smatra da je ta finansijska podrška više od prostog sukoba interesa i da je defakto uzurpacija jedne agencije UN, koja je odgovorna za koordinaciju svjetskog odgovora na izazove epidemija i bolesti. On napominje da Gejts fondacija, koja je najveća na svijetu sa 50 milijardi dolara kapitala, investira svoje od poreza izuzete dolare u proizvođače vakcina, poput "Merka", "Novartisa", "Fajzera", GSK-a.

Nije samo SZO u pitanju

Gejtsova filantropija podastrta velikim novcem protegla se širom svijeta. Tako je nadležni organ za izdavanje dozvola u Švajcarskoj, "Svismedik", koji odlučuje koja će se vakcina i koji medicinski uređaji koristiti u toj državi, prihvatio sredstva iz Fondacije Bila Gejtsa, što su mediji ocijenili kao problematično, jer je nezavisnost institucije najvažnija.

Donacije Gejtsove fondacije stigle su i u Kinu, s čijim vlastima sarađuje u oblasti zdravstva.

Po ojceni Kesića, ne samo da je teško odvojiti Gejtsa filantropa od njega kao biznismena, nego su oni povezani jer se filantropija koristi kada može da bude od interesa biznisu.

On napominje da su upravo u ovoj zdravstvenoj krizi jedino dobro prošli najbogatiji koji su i zaradili.

"Bezos, Gejts i ostali su zaradili mnogo na berzi, ali i zato što konkurenti propadaju, pogotovo srednji i manji i onda te velike firme imaju kontrolu na tržištu", objašnjava sagovornik Sputnjika.

Isplativo ulaganje u zdravstvo

Prošle godine, na zasjedanju Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, Gejts je izjavio da je ulaganje u zdravstvene organizacije u cilju povećanja pristupa vakcinama profitabilno. Tokom prošle dvije decenije, njegova fondacija donirala je nešto više od 10 milijardi dolara, uglavnom u tri sektora: Savez za vakcine, Fond za borbu protiv side, tuberkuloze i malarije i Inicijativu za iskorjenjivanje bolesti.

"Smatramo da je to bio dobitak 20:1, što je donijelo 200 milijardi dolara tokom tih 20 godina", rekao je Gejts. Nije, doduše, propustio da ocijeni kako je pomaganje djeci da žive, da dobiju zdravu hranu, zarada koja prevazilazi bilo koji tipični finansijski momenat, ali je kao pravi biznismen i milijarder izveo računicu. Da je tih 10 milijardi dolara uložio u indeks S&P 500 na Njujorškoj berzi, one bi porasle na svega 17 milijardi dolara.

Teoretičari zavjere

Zato teoretičari zavjere i smatraju da je to što nam se sada dešava upravo isprojektovao Gejts. Oni koji ga brane, kažu da su mu teoretičari zavjere stavili metu na čelo. Kesić smatra da je stavljajući se u poziciju glavnog autoriteta za svako pitanje, od državnog do onog koje se tiče pojedinca, on praktično sebi stavio metu.

"I kada je bio u pravu i upozoravao da virus može da dovede svijet do kolapsa, ljudi su to drugačije vidjeli baš zato što je ulagao u te laboratorije, od Kine u Vuhanu odakle je i krenuo virus, do drugih važnih institucija poput SZO. U tome su vidjeli zavjeru, vjerujući da je sve zbog zarade i želje da obični čovjek bude potčinjen novim pravilima", kaže Kesić.

Na pitanje kako komentariše kritike da se virus proširio tokom njegovog procesa istraživanja vakcine, za Kinesku medijsku grupu, početkom aprila, Gejts je lakonski odgovorio da je to ironija jer je donirao više od jedne milijarde dolara za istraživanje epidemije.

Tu ironiju mnogi ne vide, o čemu govore protesti organizovani protiv njega od Australije do Evrope. Krajem avgusta, na masovnom skupu u Njemačkoj demonstranti su ga nazvali "svjetskim zdravstvenim diktatorom" koga treba odbaciti.

A da li jedan takav "svjetski dictator" uopšte može da bude slobodan strijelac ili iza leđa ima tim za podršku?

Kesić napominje da Gejts pripada globalističkoj političkoj eliti koja je međusobno povezana i smatra da i dalje treba da upravlja svijetom onako kako su to radili u prethodne tri decenije.

Kao biznismen, ili filantrop, manje je bitno.