Jedino protivljenje iskazala je Rusija, s ranije poznatim stavom da se Kancelarija Visokog predstavnika ukine. 

Službeno imenovanje jedinog kandidata za visokog predstavmika, Kristiana Šmita, biće potvrđeno prvog avgusta na sjednici PIK-a.

Jedino protivljenje iskazala je Rusija, s ranije poznatim stavom da se Kancelarija Visokog predstavnika ukine.

Postavlja se pitanje hoće li to kočiti proces potvrđivanja pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih Naroda?

Pravo glasa Šmitu, kandidatu Njemačke, članice PIK-a, osim Rusije dale su podršku za njegov dolazak na čelo OHR-a. Međutim, službeno se Rusija nije oglasila, osim ranije poznatog stava, da treba raditi na ukidanju Kancelarije visokog predstavnika u BiH.

To je dovelo do pitanja, može li i hoće li prilikom potvrde kod Savjeta bezbjednosti UN-a uložiti Veto?

Savjet bezbjednosti, kako tvrde stručnjaci, nema pravo glasa o odluci.

“Savjet bezbjednosti samo primi k znanju tu odluku, a odluku donosi PIK. Ona je donesena juče, a vjerujem da će ona još jednom biti potvrđena direktno na idućem sastanku PIK-a iduće sedmice. Ali odluka je donesena i ona je konačna”, rekao je Bodo Weber, politički analitičar.

Protivljenje Rusije u ovom slučaju se može opravdati time što Rusija ima svoje interese koji nisu vezani za BiH. Oni su, kako pojašnjava profesor međunarodnih odnosa, direktno vezani za Ukrajinu kao njen jedini strateški interes.

“Ona je zainteresovana da strane zemlje shvate da ne mogu Ukrajinu uvući u NATO i da treba da se izvuku iz te procedure i za to vrši pritisak na djelu koji je tradicionalno pod uticajem zapada… to su Srbija i BiH”, kazao je Zlatko Hadžidedić, profesor međunarodnih odnosa u Sarajevu.

Drugi cilj Članice PIK-a izgledno imaju drugi cilj, posebno Evropa i Amerika – da se imenovanje Šmita što prije završi. Hoće li u ovome ponovo biti praznog hoda?

“Valentin Incko je podnio ostavku, a novi predstavnik bi trebao da bude od 1. avgusta i tu nastaje opasan prazan prostor, tzv. interegnum. I on bi mogao izazvati jednu čudnu situaciju da fakticki određeno vrijeme ostanemo bez visokog predstavnika i da Rusija svojim blokiranjem tu situaciju dodatno pogorša”, dodao je Hadžidedić.

Šmit bi onda, ukoliko ne bude dodatnog osporavanja, trebao 1. avgusta naslijediti Valentina Incka, koji je na toj funkciji bio od 2009. godine.