Ustavni sud Republike Srpske utvrdio je u četvrtak da zaključci Republičkog štaba za vanredne situacije o ograničenju i zabrani kretanja (policijski čas) tokom prošle godine, nisu bili u saglasnosti sa Ustavom te Zakonom o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama i Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

"Republički štab za vanredne situacije prekoračio je svoja ovlašćenja operativno-stručnog tijela formiranog za koordinaciju i rukovođenje prilikom zaštite i spasavanja na teritoriji Republike. Štab nije bio ovlašćen ni da, u smislu odredbi Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, ograniči kretanje u zaraženom i ugroženom području", saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

Takođe, Ustavni sud Republike Srpske naveo je i to da se samo zakonom mogu uvesti ograničenja kretanja ukoliko je to neophodno radi zaštite bezbjednosti i zdravlja ljudi te da je Republički štab za vanredne situacije, suprotno ustavu, na sebe preuzelo zakonodavna ovlašćenja Narodne skupštine Republike Srpske.

Na drugu stranu, Ustavni sud Republike Srpske nije prihvatio inicijativu za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti odluke o proglašenju vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske koju je donijela Narodna skupština, jer smatra da je parlament bio ovlašten da je donese.

Ustavni sud je na sjednici u Banjaluci ocijenio da je parlament Srpske bio ovlašten da na prijedlog Vlade donese odluku kojom je zbog nastale epidemiološke situacije usljed pojave virusa korona proglašeno vanredno stanje na teritoriji Srpske.

Međutim kada je riječ o zabranama kretanja koje su naređivane na teritoriji Republike Srpske, one su bile neustavna. Uspostavljeni Republički štab za vanredne situacije nije tijelo može donositi takve odluke.

Evo šta kaže Ustavni sud Republike Srpske:

Ustavni sud je donio odluke u predmetima kojim je utvrdio da zaključci Republičkog štaba za vanredne situacije o ograničenju i zabrani kretanja na teritoriji Srpske od 31. marta, 6. aprila, 27. aprila i 5. maja prošle godine u vrijeme važenja, nisu bili saglasni sa Ustavom, Zakonom o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama i Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

"Ustavni sud je utvrdio da je Štab, donoseći osporene zaključke, prekoračio svoja ovlaštenja operativno-stručnog tijela formiranog za koordinaciju i rukovođenje prilikom zaštite i spasavanja na teritoriji Republike, shodno relevantnim odredbama Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama", saopšteno je iz ovog suda.

Ustavni sud je na tom planu utvrdio da Štab nije bio ovlašten ni da, u smislu odgovarajućih odredaba Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, ograniči kretanje u zaraženom i ugroženom području, imajući u vidu nadležnosti ministra zdravlja i socijalne zaštite u ovom kontekstu.

"Ustavni sud je konstatovao da se samo zakonom mogu uvesti ograničenja kretanja ukoliko je to neophodno radi zaštite bezbjednosti i zdravlja ljudi, te da Republički štab za vanredne situacije nije bio ovlašten da osporenim aktima ograniči i zabrani kretanje na teritoriji Srpske.

Postupajući na ovakav način, ovo tijelo je, suprotno Ustavu, na sebe preuzelo zakonodavna ovlaštenja Narodne skupštine, čime je postupilo suprotno zajamčenim načelima vladavine prava i podjele vlasti", navedeno je u saopštenju Ustavnog suda.

Podsjetimo da je Republički štab za vanredne situacije tijelo koje je formirano na osnovu Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama zarad efikasnije borbe protiv virusa korona i na njegovom čelu je premijer Republike Srpske.

Ovaj štab između ostalih donosio je niz naredbi koji se tiču zabrane kretanja I mjere uvođenja policijskog časa u Republici Srpskoj.

Podsjetimo takođe da je presudom prvostepenog suda u Prijedoru iz septembra 2020.godine, oslobođeno odgovornosti lice koje je prekršajno kažnjeno zbog kršenja zabrane kretanja za vrijeme policijskog časa u Republici Srpskoj a na osnovu Zaključka Republičkog štaba za vanredne situacije.

Tamošnja policija kaznila je Prijedorčanina je kaznila 13. aprila ove godine zato što je zatečen u vozilu na ulici u 20 časova i 30 minuta, pola sata nakon početka policijskog časa.

Osnovni sud je donio rješenje kojim Prijedorčanin nije kriv iz razloga što se naredba Republičkog štaba za vanredne situacije, koji je propisao kazne i zabranio kretanje, ne može smatrati za obavezujuću, jer se ne radi o državnom organu.

Sud je utvrdio da u u vrijeme činjenja radnje od strane okrivljenog, “nije bilo na snazi rješenje niti naredba državnog organa u vezi s ograničenjem ili zabranom kretanja ili zadržavanja lica na određenim javnim mjestima ili područjima” Zaključak o ograničenju i zabrani kretanja lica na teritoriji Republike Srpske od 6. aprila 2020. godine i Zaključak o produženju primjene tog zaključka od 13. aprila 2020. godine je donio Republički štab za vanredne situacije kojeg osniva Vlada Republike Srpske a koji predstavlja operativno-stručno tijelo.

"Prema tome, Republički štab za vanredne situacije nije državni organ”, piše u presudi prijedorskog Osnovnog suda. Presuda dalje pojašnjava kako Republički štab za vanredne situacije jeste mogao da donese preporuke za uvođenje zabrane kretanja, ali da su naredbe ili zabrane morale da budu donesene od zvaničnog državnog organa što nije učinjeno.

Sada se u cijelu stvar uključio i Ustavni sud Republike Srpske

Pomenimo da je sve više onih koji smatraju da su im mjerama za borbu protiv koronavirusa bila narušena osnovna ljudska prava.

Na drugu stranu tačno je da se neka prava tokom uspostavljanja vanrednog stanja i u ektremno vanrednim situacijama neke osnovna prava mogu uskratiti, ali je i tačno da se moralo ići sa uvođenjem blažim mjerama, distanca , maske i slično.

Okupljanja, izražavanje i slično su relativna prava koja se mogu ograničiti u cilju zaštite zdravlja stanovništva.To je stav i Evropskog suda za ljudska prava i UN komiteta. Prava koja su apsolutna i koja se ne mogu ograničiti su npr. ona vezana za zabranu mučenja, slobodu misli i slično.

Portal BUKA već je ranije pisao o nekim odlukama Ustavnih sudova u Evropi pa nije zgoreg se podsjetiti na to. Sredinom jula prošle godine mjere zatvaranja trgovina i ograničenje kretanja je država Austrija proglasila neustavnim, a nešto ranije i slovenački ustavni sud donio je određene odluke vezane za ocjenu preduzetih "epidemioloških" mjera suzbijanja širenja koronovirusa.

Za razliku od njih, hrvatski Ustavni sud u ponedjeljak 14.septembra prošle godine je zaključio da su zakoni koje je o ovlastima Stožera civilne zaštite donio Hrvatski sabor u skladu s Ustavom te da je zakonita većina odluka Stožera donesenih zbog epidemije koronavirusa.

Ustavni sud BiH je aprila 2020. godine utvrdio da je zabrana kretanja i obavezno nošenje maski u Federaciji BiH - neustavni

Ustavni sud BiH zaključio da miješanje u osnovna ljudska prava i slobode garantirane Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija), u konkretnom slučaju prava na privatni život i na slobodu kretanja, koje je izvršeno naredbama uskih segmenata izvršne vlasti o obaveznom nošenju zaštitnih maski i o ograničenju kretanja, u konkretnom slučaju kriznih štabova ministarstava zdravstva, kada je izostalo aktivno učešće u donošenju i preispitivanju naređenih mjera od strane najviših organa zakonodavne i izvršne vlasti, predstavlja kršenje navedenih ljudskih prava i sloboda.

Presudom od prije nekoliko dana i Ustavni sud Republike Srpske odlučio je da uvođenje zabrane kretanja od strane Republičko štaba bilo - neustavno.

Šta sad?

Nina Kisić advokatica iz Sarajeva, koja je oborila na Ustavnom sudu BiH , Odluke o nošenju maski i zabrani kretanja kaže za BUKU da je odluka Ustavnog suda RS je definitivno pozitivna i na tragu sličnih odluka Ustavnog suda BiH i sudova slične nadležnosti drugih zemalja.

"Međutim, u ovom trenutku se postavljaju dva pitanja, i to pitanje trenutka donošenja odluke-značajan period nakon isteka same osporene mjere i pitanje potencijalne odgovornosti za štetu uzrokovanu predmetnom odlukom.

Kada je riječ o štetama uzrokovanim bilo kojim mjerama donesenim sa ciljem borbe protiv pandemije, biće potrebno dokazati da je neka osoba (pravna ili fizička) stvarna žrtva (kako se vidi iz za sada jedinog predmeta vezanog za tzv.COVID 19 mjere koji je odbačen od strane ESLJP, jer podnosilac apelacije nike dokazao da je žrtva) i da postoji stvarna šteta koja se mora moći kvantifikovati" kaže Kisić za BUKU.

Republički štab je definitivno prekoračio svoja ovlaštenja i tu se već nameću dva osnovna problema:

Prvi što organi poput ovog štaba izlaze iz svoje nadležnosti i drugi što se ne ide sa blažim mjerama, nego se odmah uvode zabrane.

"Institucije i političari, nažalost, uopšte ne shvataju kako funkcionišu Ustav, zakoni i ljudska prava, niti imaju želje i volje da ih istinski razumiju" ističe Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava.

Sa druge strane, ova odluka Ustavnog suda govori i o tome da oni u stvari ne znaju ni kako funkcioniše država, šta su čije nadležnosti, koje propise treba da primjenjuju i zbog čega uopšte postoje ograničenja vlasti organa, odnosno zašto niko ne smije da posjeduje apsolutnu vlast.

Pitanje koje se nameće nakon ove odluke Ustavnog suda jeste ,šta će biti sa ostalim kaznama, koje su izrečene po osnovu kršenja Zaključaka Republičkog štaba za vanredne situacija koje se tiču suzbijanja virusa korona?

Da li Republički štab smije i dalje donositi slične mjere, uz šturo obrazloženje sa de radi o sprovođenju mjera za reagovanje na pojavu bolesti izazvane korona virusom u Republici Srpskoj, jer to jednostavno sve mora biti detaljnije objašnjeno.

Uz sve ovo mora se uzeti u obzir i da je samo pisanje prekršajnih naloga tokom policijskog časa često bilo rađeno na diskriminatornoj bazi i da nisu svi koji su kršili mjere od policije dobijali kazne za to.

Takva vrsta propisivanja kazni, bez zakonskog uporišta, koje se i takve "daju" na diskriminatornoj osnovi, može da dovede i do do toga, kada sutra opet budemo imali sličnu ili još goru situaciju sa nekom novom opasnosti, da niko i ne strahuje od sankcija, te da građani jednostavno ne žele da poštuje mjere, što može dovesti do katastrofalnih posljedica.