Po prvi put, prosječna plata u BiH premašila je hiljadu konvertibilnih maraka. Tačnije, plata za jul 2021. godine, iznosila je 1.002 KM. Međutim, ako se pogledaju statistički podaci, plata zaposlenih u BiH u posljednjih deceniju nije se bitnije mijenjala.

Prosječna neto plata u BiH u 2011. godini iznosila je 819 KM. Na kraju 2020. godine iznos je bio 966 maraka. U prvih 6 mjeseci ove godine, prosjek plate u BIH bio je 980 KM – pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

To praktično znači da je od 2011. godine prosječna plata zaposlenog u BiH povećana za 161 KM.
I pored toga što je plata iznad hiljadu KM, to je nedovoljno za troškove građana. Namirnice, higijena, odjeća i obuća iz dana u dan sve skuplji. Podaci sindikata za avgust surovi.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec avgust 2021. godine iznosi 2.524,81 KM i za 454 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec, kada je iznosila 2.070,79 КМ.

Poređenja radi, vrijednost potrošačke korpe 2011. godina bila je 1.569 KM.

Mjesečni troškovi četvoročlane porodice u BIH odavno su veći od dvije hiljade KM. Građani poručuju da je situacija jako komplikovana.

„Imam svega primanja 205 maraka. Nešto ja ovako zaradim još malo i neka bude 350 maraka.
Štedim maksimalno. Ono najosnovnije samo da imaš, da platim struju dadžbine, i da imam za higijenu i hranu. Znači da imam za osnovno."

"Plate su totalno loše. Velike su obaveze državne. Ti dok platiš sve obaveze, vrlo malo para ostane. A pretežno penzionerima."

"Plate nisu baš Bog zna šta. Iako sam ja penzioner druge zemlje, sve je skupo. Gorivo je ista cijena, kao i šećer, mlijeko. Jedino što je hljeb skuplji. Na osnovu tamo plata i ovdje ne može se porediti. Da ove cijene budu kao u Evropskoj uniji. Ovdje su cijene isto kao u EU“, kažu naši sagovornici.

Iz Pokreta potrošača RS ističu da situacija nije loša samo za one koji imaju veća primanja.

„Oni mogu da zatvore svoje troškove, pogotovo ako dvoje radi. Što se tiče ovih koji rade u prerađivačkoj industriji, građevini, itd, teško je objasniti. Nijedna analiza nije mogla da nađu jasno razliku kako se vrši pokrivanje tih silnih troškova“, navodi Dragovan Petrović.

Navedeni podaci treba da budu alarm za državne strukture, naglašavaju stručnjaci. Situacija da građani ni sa dvije prosječne plate ne mogu podmiriti potrošačku korpu dovešće BiH u još veći problem, a to je odlazak radno sposobnog stanovništva, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

„Mislim da je izlaz u smanjenju opterećenja na plate zaposlenih. Kad bi se vratili na neku 2010. godinu, kada smo imali 51% opterećenje na isplaćene plate, plate bi sigurno porasle, jer bi poslodavci odustali od plaćanja u kovertama“, smatra Pavlović.

Za sada, građani svoje finansijske probleme najčešće pokušavaju riješiti kreditima. Ali i to je samo privremena mjera, nakon koje ostaje dugogodišnje vraćanje pozajmljenog novca. Nerijetko, novim kreditima vraćaju stare. Oni koji ne prihvataju takvo stanje, odavno su napustili državu.