Vlasti u BiH, na svim nivoima, svakodnevno se zadužuju. Da li aktuelna vlast u BiH može opstati samo uz finansijsku pomoć i kredite međunarodne zajednice?

Nedavnu posjetu evropskog komesara za proširenje Žosefa Borelja, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik iskoristio je da moli za finsijsku pomoć. On tvrdi da će bez toga u BiH doći do pogoršanja političke situacije.

"Niko ne pominje radnike, privredu... Ne interesuje ih to kao treće oko. Kada pričaju onda je sve idealno, a onda moljakaju pare. To su nečije pare, nekih poreskih obveznika koji bi takođe voljeli da znaju kako ih to ovi ovdje troše", kaže za BN TV ekonomista Svetlana Cenić.

Ekonomista Slaviša Raković dodaje da su glavni generatori u BiH trgovina, budžet i bankarski sektor.

"Realni sektor je skrajnut, on ne učestvuje u kreiranju u BDP-a dovoljno", napominje Raković.

Ono što više nikoga i ne čudi, ali bi nas trebalo sve da zabrine, jeste činjenica da se vlastodršci u BiH ni u vrijeme najveće ekonomske krize na odriču luksuza na koji su navikli.

"Samo daj pare da mi trošimo... Namještaj, slike, pa gospođi predsjednici još jedno tri automobila. Neka uzme pet automobila jer ćemo mi prije da shvatimo koje smo budale", kaže Cenićeva.

Do kada će građani trpjeti ovu očito bahatu i rastrošnu vlast nikome nije jasno. Oni koji misle da treba i mora biti drugačije odlučili su da napuste BiH. Za koju godinu, ako se ovako nastavi, političari neće imati ni kome da vladaju.