Ja sam siguran da će se oni priključiti, odnosno vratiti u institucije i tamo izraziti svoj politički stav. Ukoliko to ne urade, koga će imati za političke taoce? Ljude – mlade i stare, sve one koji očekuju poboljšanje okolnosti u kojima žive. Mislim da postoje neke mogućnosti da sarađujemo, ne kroz javna izjašnjavanja, već radeći na pitanjima koja treba rešavati - kazao je Šmit. 

- Ja insistiram da se svi vrate u institucije, ali to nije, moja obaveza. Povratak je obaveza onih koji su izabrani da rade u korist naroda. Bojkot je znak političke slabosti, a ne znak političkog doprinosa, kaže u razgovoru za „Politiku” Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, komentarišući odluku Banjaluke da njeni politički predstavnici ne učestvuju u radu institucija BiH dok se ne povuče odluka Valentina Incka kojom je nametnuo izmene Krivičnog zakona kojima je kao krivično delo uvedeno negiranje genocida i ratnih zločina.

- Ja sam siguran da će se oni priključiti, odnosno vratiti u institucije i tamo izraziti svoj politički stav. Ukoliko to ne urade, koga će imati za političke taoce? Ljude – mlade i stare, sve one koji očekuju poboljšanje okolnosti u kojima žive. Mislim da postoje neke mogućnosti da sarađujemo, ne kroz javna izjašnjavanja, već radeći na pitanjima koja treba rešavati - kazao je Šmit.

Što se tiče nametnutog "Inckovog zakona", Šmit je mišljenja da niko ne želi da genocid ili ratni zločini budu hvaljeni.

"Svi treba da poznajemo prošlost da bismo radili za bolju budućnost. Nijedan zakon na svetu ne krivi niti može kriviti narod, samo pojedince. I zato bih predložio da svi zajedno sednemo i razmislimo šta je naš zadatak, kako da povedemo mlađe generacije putem pomirenja. Tako da prošlost ostane u prošlosti, a ne u budućnosti", kazao je on.

Odgovarajući na pitanje da ga Republika Srpska ne prihvata kao visokog predstavnika, on je rekao da ne može da izbjegne da neko ima čudno tumačenje, ali je veoma samouvjeren, odnosno siguran da ću imati uspješan mandat.

"Upravo sam imao razgovore u Beogradu i video sam da ovde postoji spremnost za rad i saradnju s međunarodnom zajednicom. Mene je međunarodna zajednica imenovala i djelovaću u okviru svojih nadležnosti", kazao je Šmit.

Kada je u pitanju ekonomska saradnja Srbije i Republike Srpske, što u Sarajevu shvataju kao prijetnju, Šmit predlaže da BiH u cjelini ima blisku ekonomsku saradnju sa svojim susjedima.

"Ali i da Srbija i Bosna i Hercegovina, kao i drugi dijelovi balkanske šestorke, ekonomski sarađuju. Moja ideja je da inicijativa „Otvoreni Balkan” može na neki način da bude integrisana u ekonomsku saradnju koja postoji u okviru zapadnobalkanske šestorke na njihovom putu ka otvorenoj Evropi. Bosna i Hercegovina neće biti isključena.

Na konstataciju da Sarajevo oklijeva da se pridruži inicijativi „Otvoreni Balkan”, Šmit kaže:

- Biti dio inicijative „Otvoreni Balkan“ ne znači da treba negirati mogućnosti saradnje u okviru zapadnobalkanske šestorke, nego je to način da se pomire obje inicijative. Ali to je zasebna odluka. U regionalnu integraciju uključeno je svih šest zemalja, EU i kancelarka Merkel uložili su puno truda i ideja u to.

Ukoliko je razlog za odbijanje očekivana dominacija Srbije u regionalnoj saradnji, to treba, navodi on, vidjeti kao pozivno proaktivno širenje inicijativa za dobrobit svih.