Dogovor s vlastima u Bosni i Hercegovini o novom trogodišnjem proširenom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom još nije postignut zbog nedostatka konsenzusa o reformama koje bi trebalo da budu dio programa, saopštili su iz MMF-a. Da li su u pitanju politički nastupi ili potrebne reforme?

Pregovori o kreditnom aranžmanu od milijardu i po maraka, namijenjenom za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa i za proračune, vođeni su od 19. oktobra do 18. novembra. Dogovor nije postignut zbog nedostatka konsenzusa u svezi s reformama koje bi trebale biti dio programa.

“Razgovori o novom programu, kojim će biti pružena pdrška bosanskohercegovačkoj ekonomiji, su napredovali. Međutim, potrebni su dalji razgovori o određenim reformama koje bi ojačale potencijal Bosne i Hercegovine za razvoj unapređenja njezinog ekonomskog upravljanja, integriranja ekonomije i poboljšanja financijske stabilnosti", saopštili su iz misije MMF-a u BiH.

Svaki aranžaman s MMF-om podrazumijeva i određeni set reformi, od kojih neke predstavljaju i obveze za institucije na razini BiH, ali je sada odluka bila na entitetima.

„Tokom pregovora izrazio sam spremnost da BiH prihvati aranžman s MMF-om, ali predstavnici entiteta su ti koji, sukladno svojim ustavnim nadležnostima, odlučuju što je za njih prihvatljivo, a što ne, i zato ne komentarišem ničije odluke ni postupke u Fiskalnom vijeću BiH.

Što se tiče Ministarstva financija i trezora BiH i mene lično, uvijek sam spreman na kompromis koji počiva na Ustavu i zakonima, ali treba znati kako sam samo jedan od šest članova Fiskalnog vijeća i kako imam jasan djelokrug svoga rada u skladu sa zakonskim nadležnostima", kazao je Vjekoslav Bevanda, ministar financija BiH.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje smatra kako su zahtjevi MMF-a opravdani te da se radi o političkim nastupima.

“Po mom mišljenju, osnovni razlog zašto nije došlo do dogovora je nespremnost Republike Srpske da prihvati zahtjev koji je postavio MMF. To nisu ni reformski zahtjevi, to su više zahtjevi tehničke prirode, kako ja vidim. Uspostava jedinstvenog registra računa, nema ništa sporno u tome. Očito to Republika Srpska vidi kao oduzimanje ingerencija”, smatra Šunje rofesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Bivši ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović smatra kako je neusvajanje aranžmana s MMF-om potvrda nefunkcioniranja Savjeta ministara te da će se uskoro steći uslova za opoziv ovoga saziva.

“Mislim da bi za građane bilo najbolje da vide što je to u Pismu namjere s MMF-om. To zna očito samo nekoliko ljudi. Ako se krije, znači ima razlog zašto se krije. Ako je sve u redu s MMF-om i daje nam tek tako taj novac po niskoj kamatnoj stopi, onda bi trebalo da taj dokument imamo na uvid. Međutim, nemamo”, smatra Šarović.

Ako domaće vlasti postignu dogovor, iz MMF-a kažu kako će obezbjediti novac za podršku zdravstvenom sistemu, za subvencioniranje plata i pomoć nezaposlenima, te proširenje kreditiranja banaka prema firmama kojima je to potrebno.