Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima, od Adama i Eve do zadnjeg čovjeka na Zemlji, darivao vječni život. Iz teološke perspektive, Vaskrs predstavlja najvažniji hrišćanski praznik, a njime se izražava radost zbog konačne pobjede sina Božjeg nad smrću i progonstvom.

Vaskrsenje se slavi tri dana, hrišćani se pozdravljaju sa: "Hristos voskrese", a odgovaraju "Vaistinu voskrese". Tako se pozdravlja do Spasovdana, četrdesetog dana od Vaskrsa. Veliki petak, Velika subota i Vaskrs, koji je uvek u nedjelju, najznačajniji su dani u crkvenom kalendaru.

Vaskršnji ručak počinje u vrijeme kad je običnim danima vreme za doručak. Ručak se obavlja u porodičnom krugu, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube.

Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane i naglas čita "Oče naš".

Posle zajedničke molitve, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sedaju za svečano postavljenu trpezu. Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani, i tada počinje tucanje jajima.

Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo. Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.

Za Vaskrs su vezani brojni narodni običaji. Postojao je običaj da se jajima djeci trljaju obrazi, i da se ukućani umivaju vodom u kojoj su jaja prenoćila.

U vodu za umivanje valja da se stave i drijen, bosiljak i zdravac. Ovaj običaj je i dalje prisutan u mnogim seoskim područjima, ali se vjeruje i da bi ovakvu vodu odmah trebalo potrošiti, jer ako prenoći može da donese nesreću!

Prvo jaje ofarbano u crveno naziva se čuvarkuća, čuvar, stražar, stražnik… Za njega se vjeruje da ima posebnu moć, pa se zato koristilo u magiji plodnosti, ali i za zaštitu ljudi i ljudskog zdravlja.

Vjeruje se da na Vaskrs valja zorom ustati, a ne valja zaspati prije ponoći jer će se, u protivnom, spavati cijelog ljeta i ništa se neće uraditi.

U nekim krajevima Srbije uskršnje jaje treba zakopati u mravinjak, jer se vjeruje da to donosi sreću i napredak u domaćinstvu.

Čuvarkuća se čuva i da bi se, ako počne grad, iznijela pred kuću. Ona, veruje se, zaustavlja ovu elementarnu nepogodu.

Ljuske ofarbanih jaja treba dobro smrviti da vještice u njima ne bi mogle da se prevoze preko vode.

Za ovaj dan svaki ukućanin treba da dobije nešto novo od odjeće i obuće. Za odlazak u crkvu i svečani ručak oblači se najlepša odjeća.

Vjeruje se da su u sedmici od Vaskrsa do Tomine nedjelje vrata raja otvorena i da duše svih koji u tim danima umru idu pravo u raj.