Nakon prepucavanja gradonačelnika Draška Stanivukovića (PDP) i skupštinske većine (SNSD, US, DEMOS i SP) grad Banjaluka je i zvanično ostao bez budžeta. 

Odnosno, dugotrajna sjednica gradske skupštine na kojoj se razmatrao budžet grada je završila neuspjehom.

Kako je najavio gradonačelnik to će imati ogromne posljedice po sve građane Banjaluke… Ono što zabrinjava je nedostatak spremnosti na dogovor među “zaraćenim” stranama.

Dok iz SNSD-a i stranaka okupljenih oko njih u skupštinsku većinu pozivaju Stanivukovića na razgovor na kojem bi se što prije postigao dogovor o budžetu za 2021. godinu, gradonačelnik odbija takve prijedloge i traži da se vidi sa Miloradom Dodikom za kojeg kaže da je glavni krivac za ovakvo stanje u najvećem gradu Republike Srpske.

Ipak, tračak nade da bi se ovaj čvor mogao početi razmotavarti daje jučerašnja informacija da će se ipak Stanivuković sastati sa predsjednikom Skupštine grada.

Do tada u Banjaluci nastavlja da se gomila smeće, rad vrtića je ugrožen, razne kategorije su u strahu od mogućnosti ukidanja dogovorenih usluga i pomoći, a radnici u gradskoj upravi i preduzećima grada ostaju u neizvjesnosti kada je u pitanju isplata njihovih plata.

Za sada nema informacija do kada bi moglo ovakvo stanje potrajati, ali, kako kažu oni koji prate cijelu situaciju iz ove krize jedino će profitirati političari, sa jedne ili druge strane, dok će građani opet izvući deblji kraj.

Politička analitičarka Tanja Topić navodi da je od polčetka bilo jasno da će ovo biti politička svakodnevnica u Banjaluci.

“Svi smo još u izbornoj noći znali da će biti opstrukcija i međusobnih blokada na relaciji gradonačelnik i skupštinska većina. To je sada začinjeno dramaturškim nabojem, prenaglašenim emocijama, isturanjem tijela radi odbrane poslovnika i zakona”, rekla je Topić za BUKU.

Ona navodi da je i neusvajanje budžeta rezultat okršaja političkih suparnika u najvećem gradu Republike Srpske.

“U ovoj krizi ima najmanje brige za građane, već obostranog nadmudrivanja, bildanja političkih mišića, tobože zaklinjanja u interese i potrebe građana, a sve preko njihovih leđa. Preko istih leđa prelamaju se i pogrešne politike, odnosno pristup u politici prema kojem jedna politička opcija smatra svojim ekskuzivnim pravom doživotnog upravljanja gradom, jedinom sposobnom da omogući napredak istog, a vidjeli smo rezultate – privatizovan je život u gradu, iz kojeg ljudi masovno bježe put zapada. Naravno, sve to je umotano pod plašt populizma i borbe za zaštitu nacionalnog interesa”, smatra naša sagovornica.

Kako kaže, vladajuća većina u gradskoj skupštini ispunjava samo naloge vrha partije, odnosno jednog čovjeka.

“Ali takođe mislim da je tim više pogrešan potez gradonačelnika u kojem traži da isključivo razgovara sa Miloradom Dodikom o budžetu. Samim time zapada u konflikt sam sa sobom – u više navrata je kritikovao Milorada Dodika kako je prigrabio i obnaša sve funkcije u BIH, posebno u Republici Srpskoj. Samim činom sjedanja za sto i razgovora sa Dodikom o gradskom budžetu dajete mu legitimitet u toj pogrešnoj i nakaradnoj političkoj praksi”, rekla je Topić za BUKU.

Ona smatra da će se rješenje sasvim sigurno brzo iznaći, jer, ne treba zaboraviti da su ljudi, koji ostaju bez plata, u javnim institucijama, zapošljavani po stranačkoj križaljci i da su mahom članovi vladajuće stranke.

“To neće značiti kraj napetostima i okršaju gradonačelnika i skupštinske većine, strateška bitka za Banjaluka za naredne izbore je počela. Tako da je ovo i svojevrstan test ispitivanja pulsa građana.”

Predsjednik udruženja ReStart Srpska Stefan Blagić tvrdi da je je ovakvo stanje nastalo samo zbog želje političara u Banjaluci da se što bolje pozicioniraju, ne mareći mnogo za interese građana.

“Van svake sumnje ovdje se radi o političkom potkusurivanju i jednih i drugih, a nažalost to sve ide na štetu građana Banjaluke. Mislim da se ovdje radi o klasičnom pozicioniranju, ne samo za izbore 2022. godine, nego i za trenutnu političku prevlast, ne samo u Banjaluci već i u cijeloj Republici Srpskoj, baš zbog toga što se je ovaj grad postao jedna od glavnih tema u cijeloj Republici Srpskoj”, kaže Blagić za BUKU.

On navodi da je ovo tek početak, ali da i političari moraju da znaju gdje je granica.